logo
   
Početna Istorija
Istorija PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Ponedjeljak, 23 Veljača 2009 00:00

ROD TANOVIĆA - LEGENDA I STVARNOST 

Prema tradiciji roda Tanovića, postojalo je sedam kapetana iz ove porodice. 0 tome piše i Hamdija Kreševljaković u Kapetanijama. [1] On poznaje, samo četvoricu kapetana roda Tanovića i to; Omera, Aliju, Mustafu i Hasana. Premda predanje govori o 7 kapetana. Porodična tradicija se pokazala vjerodostojnom, bilo je 7 kapetana iz ovoga roda. Za svakog od njih postoje istorijski dokumenti. Kapetani u Ključu bili su: Ali aga (1701), Omer aga (1705), Abdul Baki aga (1740), Mustafa aga (1761), II Ali aga (1778), II Mustafa aga (1818) i Hasan aga, posljednji kapetan do 1846 god. Svi ovi kapetani, osim jednog, sahranjeni su u haremu ispred tvrđavske džamije. 

Tanovići su od uvijek, kao stari bosanski rod, bili razgranati u mnogo porodica. A nove porodice tokom vjekova nisu se granale, na posebne porodice, niti mjenjale svoje staro ime. Sigurno su živjelu u Gatačkom kraju još 1477 godine, u Ključu, Cernici, Dahanićima, kada je izvršen prvi popis kasabe Cernice. Tada je kasaba Cernica imala 116 domova i 15 neoženjenih. To je bilo zemljoradničko i gradsko stanovništvo kasabe Cernice sa 12, 046 akči prihoda. U popisu se navode stara bošnjačka imena poput: Radiča, Vitaša, Pribisla i drugih...[2]

Prema historičaru Hadžijahiću, iz preturskog razdoblja potiču slijedeća muslimanska - boš­njačka prezimena: Bašići, Borići, Bosnići, Kulenovići, Kopčići, Opijači, Predojevići, Ribići, Tvrtkovići, Zvizdići, Ždralovići, Sestokrilovići, Tano­vići, Tihčinovići itd.[3] U studiji Obezpravljeni navode se Tanovići, pored ostalih, kao stari bošnjački rod. Pisci ove studije, zemljoposjednici, napominju da još uvijek žive u Bosni (1920 g.)   potomci onih bošnjačkih plemena koji su u bosanskoj povjesti igrali nekad važnu ulogu. Nabrajaju se u studiji: Borići, Ljubišići, Sijerčići, Ribići, Repovci, Opijaći, Ostojići, Tvrtkovići, Filipovići, Ožegovići, Mrnjakovići, Bosnići, Kolunići, Konjfhodžići Tanovići kao stara bosanska plemena.[4]

Na početku 18 vijeka, u Gatačkom kraju živjeli su pored Tanovića muslimana, i Tanovići hriščani - pravoslavci, bivši heretici. Njihova krsna slava bila je Jurjev dan. Ciganska slava. Sto je dokaz, da su krajem 15 vijeka, prešli na pravoslavlje, u vrijeme kada su i Tanovići prešli na Islam. Obje grane Tanovića istodobno su napustili svoju pri­padnost heretičnoj Bosanskoj crkvi. U to vrijeme Ali beg Tanović bio je spahija. Njegovi predci pripadali su srednjevjekovnom plemstvu. 0 tom pitanju izjašnjavali su se mnogi istoričari. Prema Hazimu Šabanoviću: U nedostatku vlastitih vojnih snaga Turci su se u početku obilno sližili zatečenim aristokratskim i vojničkim grupama i uvrštavali privržene pri­padnike domaće vlastele i vojničkih redova u svoj asker. Stoga su u početku njihove vladavine mnoge spahije bili direktni potomci lokalnih vojničkih redova i plemstva. Svaki krstjanin mogao je postati spahija ako je bio plemićkog porijekla i pokazao odanost osvajaču.[5] O istom pitanju dr Ljudevit Thalloczy kaže: Sultan Mehmed II osvajač ne samo da je učvrstio bosansko plemstvo u njegovu posjedu, nego mu je dao i nove posjede, dijelom u slobodnu upotrebu, a dijelom u feud. Timar je prvenstveno prelazio na posjednikova brata, zatim njegova sina, unuka i konačno bratića. Dalja rodbina i žene nisu mogle nasljeđivati.[6] Be-rat od sultana za uvođenje u posjed dobio je i Ali beg Tanović kao akt sultanove legalizacije. Najvjerovatnije negdje iza 1701 kada je otpočela popravka ključke tvrđave. Koliko je uticaja na njegovo naimenovanje imao njegov brat Cernićki kadija nije nam poznato. Prema porodičnoj tradiciji Ali beg je imao u to vrijeme brata, koji je bio kadija u Cernici.[7]   Ova varoš Cernica imala je u to vrijeme veči broj uleme: kadija, imama, hatiba, mualima, muderisa i šehova.Od kadija u to vrijeme poznajemo trojicu; Muhameda(1700), Abdulaha (1712) i Ahmeda, kadiju Cernice i ostatka Novog (1720), Ibrahim Naib kadije (1722).

Koji je od ove četvorice kadija bio brat Ali bega nije nam poznato.[8]  Mađarski his­toričar Thallocy u pomenutom radu, o bosansko hercegovačkom nazivu beg, Budimpešta 1915, omogućava nam da sa većom preciznošću riješimo pitanje porijekla roda Tanovića. Inaće ovim ispitivanjem, obuhvaćene su skoro sve za povjest Bošnjaka značajnije porodice. Oni su u Gacku 1915 godine intervjuisali trojicu begova Tanovića; Derva bega, Ibrahim bega i mula Tahir bega Tanovića. Mula Tahir, bio je hrom u jednu nogu jer ga je u djetinjstvu ujela zmija, i bio je učen čovjek.   Njega spom­inje i Košta Horman u knjizi Narodne pjesme muslimana BiH, jer mu je pomagao u prikupljanu pjesama 1888-1889 godine.[9] 

Mula Tahir bio je brat moga djeda Bećira Tanovića iz Gacka.   A njih trojica su posvjedočili:  

Da su Tanovići prema predanju postojali sa tim imenom prije –Fetha

Da je ishodište njihove porodice oduvijek Gatački kraj.

Da sada kao begovi-zemljoposjednici imaju u Gacku od 80-100 kmetskih selišta. 

Koliko je tradicija o plemićkom porijeklu Tanovića bila živa, i u današnje vrijeme, vidi se iz toga, jer su moga amdžu Suljagu u gatačkoj čarćiji i Bošnjaci i Srbi oslovljavali sa plemiću. Od ostalih porodica u Gacku Thalloczy kao begove spominje još Hasanbegoviće i Zvizdiće. Be­govi Zvizdići su posvjedočili da i njihove porodice također potiću od prije osvajanja (Fetha). Da su Zvizdići u gatačkom kraju postojali i prije osvajanja svjedoci činjenica da su tu, sa njima, živjeli i Tanovići bivši heretici sve do 1703 godine. Baza Ali bega da bi postao kapetan bila je široko razgranata njegova porodica. Oni kapetani koji nisu imali vrsto uporište u domaćoj sredini ili porodično porijeklo, vrlo brzo bi nestajali a zamjenjili bi ih ljudi iz uglednih porodica.[10] Ishodište roda Tanovića, mjesta gdje su oni živjeli u početku bila su: Ključ, Cernica, Kazanci i Stepen. Kasnije su se proširili u 18 i 19 vijeku u Brestice, Dahaniće, Međuljiće, Zagradce, Gacko, Fojnicu Slivlja, Korita, Havtovac  i Fazlagića kulu.

Potpuno je pogrešna tvrdnja da je prema, porodičnom predanju prezime Tanović, nastalo od Kapetanović odbacivanjem prva dva sloga. [11]Postavlja se pitanje odakle onda Tanovići bivši bosanski heretici koji žive u Gatačkoj nahiji. Poznato je da je Bego Tanović, jedan od 8 sinova zadnjeg kapetana Hasana, koji je živio u 19 vijeku promjenio prezime. Od njega su potekli svi gatački Kapetanovići. Ovo je jedini poznati slučaj da se jedna grana Tanovića na ovaj način odvaja. Za opšte duhovno stanje našeg naroda, naciona, vrlo je karakteristična činjenica da se o rodu Tanovića, a i drugih, u 20 vijeku uzimaju neprov­jereni podatci. Poput tendencionih napisa Stevana Delića, Glasnik Z, M., Sarajevo 1911 g. A to onda prelazi u ozbiljnu historijsku nauku pa ćak i u vjerske časopise . Sasvim druga stvar je sa porodičnom tradicijom. Ona se formirala na narodnoj epici, poštenju, herojstvu, plemenošću. To se najbolje vidi u narodnim pjesmama o Tanovićima. I u pjesmama koje su Tanovići pjevali o drugim junacima. A ta tradicija potiče još iz srednjeg vijeka. Kosače su držale u Ključu svoje pjevače i glumce. Tako je nastala tradicija o porijeklu Tanovića izmješana istiria sa legendama i romantičnim pričama. Neke grane roda Tanovića nosile svoje interne nazive, kao Brestičani, Ibanovići, Pustopoljci , Musići, Zagradčani, Lalići itd... Ali ove porodice, nikad i nipošto nisu mjenjali svoje staro prezime koje su stoljećima nosili sa ponosom, do današnjeg dana. 

LEGENDA O PORIJEKLU OD BABAHMETOVIĆA 

Legenda o Omer kapetanu rodonačelniku roda, nastala je nakon više od 100 godina od osnivanja kapetanije, kada su nove generacije zaboravile da je Ali beg postojao. To predanje je teklo, sa koljena na koljeno. Pričalo se da Tanovići potiču od porodice Babahmetovića iz krajine. Tačnije iz Kladuše ili okoline Cazina. Prema toj priči mladi Omer Tanović koji je napravio neko zlo, ubis-tvo, jer je bio mlad i temperamentan, u svom kraju, ljutoj karjini, morao je da bježi. Jer, po šerijatu, ide glava za glavu. Tako se skrasio u Herce­govini i uvrstio se u zaptije (žandare) u turskoj karauli nad Džodžinoj gomili na spram uzdignutog Ključa, kod zapovjednika Murge Saliha age. Zbog svoje okretnosti i ljepote odmah je dobio povjerenje svoga ko-madanta. Prilikom jedne bitke, između Turaka i Mlečana, na rijeci Neretvi, kod Gabele, po tadašnjem ratnom običaju tražio se junak koji će na megdanu savladati protivničkog komadanta. Zaptija Omer, pošto je ukrao neobično dobrog konja od Murge Salih age, po noći na konju prepliva Neretvu. Uvuće se u neprijateljski logor i zarobi generale mletačke vojske.Sa zarobljenim komadantom vrati se u turski logor. Ali mu ovaj ko-madant, general, pretpostavljajući da neče biti pravilno nagrađen, dade mu prsten sa svojim, monogramom sa ruke. Viši komadanti u logoru, pripisaše za sebe zasluge, davši Omeru samo pohvalu. Međutim, general turskom paši iskreno ispriča ko ga je zarobio. I da posvjedoči pozvaše pred pašu, mladog i temperamentnog Omera, kojem on pokaza prsten, sa generalovim monogramom.  Kao nagradu za hrabrost u ratu, postavljen je za prvog kapetana Ključa. A on Omer za spomen na taj podvig prozva se po mletačkom generalu Tanović. [12]Pa svi njegovi potomci nose to prezime. 

Vjerovatno su stvarni događaji tekli znatno drukčije:Ali beg Tanović, koji je prilikom mletačkog napada god 1696 bio u Gacku komadant gatačkih sejmena, [13]vjerovatno je u to doba svog najstarijeg sina Omera poslao da uči vojnički zanat kod Murge Salih age.Godine 1693 vodila se je velika bitka ma rijeci Neretvi, gdje su Bošnjaci pokušavali da preotmu Gabelu, veliku tvrđavu, vrata Herce­govine, koju su Mlečani osvojili na prepad godinu dana ranije.Bezuspješno opsjedanje će trajati inače 2 godine. A sultan je izdao izričitu zapovjest, komadantu vojske Sulejman paši Blagajcu namjesniku Skadra da osvoji utvrdu Počitelj, Gabelu i Podgoricu.Paša Blagajac je oklijevao pod Gabelom jer nije imao topova.U međuvremenu mletački komandant Kuković prodre u njihove šan-čeve u jednom jurišu sa 2,000 ljudi, kojom prilikom većinu drugova mu poubijaše ili zarobiše.Vjerovatno se u ovom stvarnom događaju krije porijeklo ove porodič­ne legende o mladom Omeru. Ili je, možda, taj podvig izveo sam Ali beg, pa je sve to, pošto je iz historijskog pamćenja nestao Ali beg, preneseno na Omer kapetana koji je vladao najduže.Kao što se vidi tradicija je vrlo dobro zapamtila mnoge pojedinosti podviga, ali i intrige i borbu za vlast, izražnu u poklanjanju prstena. Da bi se osvojila vlast nije bilo dovoljno imati samo plemićko porijeklo, trebalo je znati voditi i političku borbu.Sto se tiće legende o porijeklu od Babahmetovića - tu važi ona latinska poslovica, i za Tanoviće - da niko u svom selu nije postao prorok.  

KAPETANI GRADA KLJUČA U HERCEGOVINI OD 1701 do 1835 GOD. 

PRVI KAPETAN 

ALI BEG, prvi ključki kapetan, rodio se u prvoj polovini 17 vijeka, od oca Hasana Tanovića. Umro 1716 godine (1130) i sahranjen u haremu ključke džamije[14]ALI AGA I, kapetan Ključa između 1701 - 1705.Imao 3 sina Omer-agu, Bajram-agu i Abdul Baki-agu i prema tradiciji jednu kćer. Imao je također i brata ,  cerničkog kadiju. Prema porodičnoj tradiciji znamo da je njegov sin, pošto ni Omer ni Abdul Baki nisu imali muške djece, postao kapetan. [15]Kćerka Ali bega prvog kapetana, bila je udata za sina Ahmeda Fa­zlagića u Kuli. Rodila je čuvenog Mehmed bajraktara Fazlagića, koji je sagradio džamiju 1760 u Fazlagića Kuli.KADIJA U CERNICI, brat Ali bega Imao je prema tradiciji tri sina:Mustafa agu;  Bez imena;  Bez imena ; Stepenska kuća;   Dahanićka kuća.Neki od trojice kadija, koji se javljaju početkom 18 vijeka; Abdulah (1712), Ahmed kadija Cernice i ostatka Novog (1720) i Ibrahim Naib u Cernici 1722, je vjerovatno Ali begov brat. [16] 

DRUGI KAPETAN 

OMER BEG, drugi ključki kapetan, rodio se u drugoj polovici 17vijeka.Najstariji sin Ali bega, prvog kapetana Ključa. Nije imao muške djece.OMER AGA, drugi kapetan Ključa između 1705 - 1740 Imao je dvije kćeri :Sultana Bez imena Koja je bila udata za Hasan bega Koja je bila udata za sina Sulejman paše Kazanca.   Custu, odkale potiču svi Čustovići..[17]

TREČI KAPETAN 

ABDUL BAKI BEG, treči kapetan Ključa, rodio se u drugoj polovici 17 vijeka. Drugi si Ali bega, prvog kapetana. Nije poznato da li je imao  djece. Nemamo drugih dokaza da je sin Ali begov, osim činjenice da je bio nasljedni kapetan Ključa.ABDUL BAKI AGA, kapetam Ključa između 1740-1761 

ČETVRTI KAPETAN

MUSTAFA BEG, četvrti kapetan Ključa, rodio se u drugoj polovini 18 vijeka. Najmlađi sin Cerničkog kadije, brata Ali bega, koji kao njegov bratić nasljeđuje kapetanstvo.MUSTAFA AGA I, kapetan Ključa, između 1761 - 1778 Ima tri po tradiciji vrlo poznata sina...Ali agu ,Hadži bebu i Husein agu  Nasljedna kuća Meduljićka kuća Brestička kuća [18] 

PETI KAPETAN

ALI BEG, peti kapetan Ključa, rodio se u drugoj polovini 18 vijeka. Majstariji sin Mustafe age I, četvrtog kapetana Ključa. Bio je u isto vrijeme ikapetan i gatački muselim - ajan. Imao je četiri sina.ALI AGA II, kapetan Ključa, između 1778 - 1811 Imao je četiri sinaNuhana Sulejmana Mustafa agu Hasan aguBez djece Zagradačka kuća Nasljedna kuća Nasljedna kuća [19] 

ŠESTI KAPETAN

MUSTAFA BEG, šesti kapetan Ključa, rodio se u drugoj polovici 18 vijeka. Mlađi sin Ali bega II, petog kapetana Ključa. On je postao kapetan po odluci očevoj, jer se ovaj razišao sa najstarijim sinom Sule-jmanom, kojeg je lišio nasljedstva. Poznato je da je imao jednu kćer. Nosio je djedovo ime.MUSTAFA AGA II, kapetan Ključa između 1811-1814.Kćerka mu se udala iza 1815, za Dauet bega Redžepašića, koji je bio Cernički Muselim (1815-1814) [20] 

SEDMI KAPETAN

HASAN BEG, sedmi kapetan Ključa, rodio se u drugoj polovici 18 vijeka. Najmlađi sin Ali age II petog kapetana Ključa. Poslije smrti brata Mustafe postao je kapetan. Bio je posljednji ključki kapetan. Umro je 1845 i pokopan je pred ključkom džamijom. Jedino je sačuvan njegov bašluk i bašluk Ali age I kapetana Ključa sa natpisima. Imao je osam sinova.HASAN AGA, kapetan Ključa, između 1818 - 1835. Imao je osam sinova Muhameda, Hakija, Bego, Hadžaga, Zejnil, Šačir, Džano, Hadži Sabit [21]  

Bakir Tanović

Sarajevo April 2005 


[1] H. Kreševljaković, Kapetanije, str. 220[2] A. Aličić, Poimenični popis Vilajeta Hercegovina, Sarajevo 1985 g. str, 421-423[3] Dr.   Muhamed Hadžijahić, Turska kompponenta u etnogenezi muslimana, str.501.[4] ("Obespravljeni", Sarajevo 1920. godine, u izdanju Udruženja zemljoposjednika[5] H. Šabanović Bosanski pašaluk, str 17.[6] dr Lj. Thalloczv, O BiH NAZIVU BEG, Budimpešta 1915, str.[7] Prema podatku, koji je iz porodične tradicije zabilježio dr. Jusuf Tanović.  [8] H. Hasandedić, Islamski spomenici, Glasnik, 1981, str. 307, Šikajet defterler, V, 1093 99 142/2 1137/1724.[9] Košta Horman, Narodne pjesme muslimana BiH, Sarajevo, 1933, str. 11[10] Resulbegovići, Mušovići, Šarići, Rizvanbegovići itd[11] Hamdija Kreševljavaković, Kapetanije str. 222.[12] Avdo, Arifa, Tanović, Istorijat ključke Kapetanije, Sarajevo 1950 g. str 3. Porodični zapisi[13] N. Mandić, Gacko, str.   394, ASV, Prov.   estraord., fol.   672, Kotor 15 III 1696 g.[14] Natpis na bašluku Ali bega, ispred Ključa u starom greblju. Natpis preveo A. Aličić 1988 g[15] dr Jusuf Tanović, prema porodičnim zapisima.Da je amidža Omer kapetana bio Cernički kadija[16] H. Hasandedić, GLASNIK VISa 1981, Islamski spomenici u Cernici. str 307, Šikajet deterler, V 1095 99 142/2 1137/1724[17] H. Kreševljaković, Kapetanije str. 221[18] Neobjavljeni radovi, porodična arhiva;   Avdo,  Arifa,  Tanović, Istorijat Ključke kapetanije u  Hercegovini, te studije Tahira, Džafera Tanovića, Porijeklo porodice Tanović.[19] Navedeni radovi, Avde A. Tanovića i Tahira Dž., Tamovića.[20] H. Kreševljaković, Kapetanije str. 142[21] Dr. Jusuf, Bećira, Tanović, Porodični zapisi

 

Ažurirano Subota, 28 Veljača 2009 12:51
 

Galerija